Pakistanski mediji su 6. maja izvijestili da bi zemlja mogla koristiti kineske juane za plaćanje sirove nafte uvezene iz Rusije, te da se očekuje da će prva pošiljka od 750.000 barela stići u junu. Anonimni zvaničnik iz pakistanskog Ministarstva energetike izjavio je da će transakciju podržati Banka Kine. Međutim, zvaničnik nije pružio nikakve detalje o načinu plaćanja ili tačnom popustu koji će Pakistan dobiti, navodeći da takve informacije nisu u interesu obje strane. Pakistan Refinery Limited bit će prva rafinerija koja će prerađivati rusku sirovu naftu, a ostale rafinerije će se pridružiti nakon probnih radova. Izvještava se da je Pakistan pristao platiti 50-52 dolara po barelu nafte, dok je Grupa sedam (G7) postavila gornju granicu cijene od 60 dolara po barelu za rusku naftu.
Prema izvještajima, u decembru prošle godine, Evropska unija, G7 i njeni saveznici uveli su kolektivnu zabranu izvoza ruske nafte koja se prevozi morem, postavljajući gornju granicu cijene od 60 dolara po barelu. U januaru ove godine, Moskva i Islamabad postigli su "konceptualni" sporazum o isporuci ruske nafte i naftnih derivata Pakistanu, za koji se očekuje da će pružiti pomoć zemlji u finansijskim problemima koja se suočava s međunarodnom platnom krizom i izuzetno niskim deviznim rezervama.
Indija i Rusija obustavljaju pregovore o poravnanju u rupijama jer Rusija želi koristiti juan
Dana 4. maja, Reuters je izvijestio da su Rusija i Indija obustavile pregovore o rješavanju bilateralne trgovine u rupijama, te da Rusija smatra da držanje rupija nije profitabilno i nada se da će koristiti kineski juan ili druge valute za plaćanje. To bi bio veliki korak unazad za Indiju, koja uvozi velike količine jeftine nafte i uglja iz Rusije. Tokom proteklih nekoliko mjeseci, Indija se nadala da će uspostaviti stalni mehanizam plaćanja u rupijama s Rusijom kako bi se smanjili troškovi razmjene valuta. Prema riječima anonimnog zvaničnika indijske vlade, Moskva vjeruje da će se mehanizam poravnanja u rupijama na kraju suočiti s godišnjim suficitom od preko 40 milijardi dolara, te da držanje tako velike količine rupija "nije poželjno".
Još jedan indijski vladin zvaničnik koji je učestvovao u razgovorima otkrio je da Rusija ne želi držati rupije i nada se da će bilateralnu trgovinu riješiti u juanima ili drugim valutama. Prema riječima jednog indijskog vladinog zvaničnika, zaključno sa 5. aprilom ove godine, uvoz Indije iz Rusije porastao je sa 10,6 milijardi dolara u istom periodu prošle godine na 51,3 milijarde dolara. Nafta iz Rusije s popustom čini veliki dio indijskog uvoza i povećala se 12 puta nakon izbijanja sukoba u februaru prošle godine, dok je indijski izvoz neznatno pao sa 3,61 milijarde dolara u istom periodu prošle godine na 3,43 milijarde dolara.
Većina ovih trgovina se poravnava u američkim dolarima, ali sve veći broj njih se poravnava u drugim valutama, kao što je dirham Ujedinjenih Arapskih Emirata. Osim toga, indijski trgovci trenutno poravnavaju neka od rusko-indijskih trgovinskih plaćanja izvan Rusije, a treća strana može koristiti primljenu uplatu za poravnanje transakcija s Rusijom ili njeno poravnanje.
Prema izvještaju na web stranici Bloomberga, 5. maja je ruski ministar vanjskih poslova Lavrov, govoreći o rastućem trgovinskom suficitu s Indijom, izjavio da je Rusija akumulirala milijarde rupija u indijskim bankama, ali da ih ne može potrošiti.
Sirijski predsjednik podržava korištenje juana za rješavanje međunarodne trgovine
Dana 29. aprila, specijalni izaslanik Kine za bliskoistočna pitanja, Zhai Jun, posjetio je Siriju i primio ga je sirijski predsjednik Bashar al-Assad u Narodnoj palati u Damasku. Prema Sirijskoj arapskoj novinskoj agenciji (SANA), al-Assad i kineski predstavnik razgovarali su o konsenzusu između dvije strane o bilateralnim odnosima Sirije i Kine u kontekstu važne uloge Kine u regiji.
Al-Assad je pohvalio kinesko posredovanje
napore za poboljšanje odnosa Shaiqija, rekavši da se „sukob“ prvi put pojavio u ekonomskoj oblasti, što je sve više učinilo neophodnim odstupanje od američkog dolara u transakcijama. Predložio je da zemlje BRICS-a mogu preuzeti vodeću ulogu u ovom pitanju, a zemlje mogu odabrati da svoju trgovinu rješavaju u kineskim juanima.
Arapska liga je 7. maja održala hitan sastanak ministara vanjskih poslova u egipatskom glavnom gradu Kairu i složila se da obnovi članstvo Sirije u Arapskoj ligi. Odluka znači da Sirija može odmah učestvovati na sastancima Arapske lige. Arapska liga je također naglasila potrebu za poduzimanjem "efikasnih koraka" za rješavanje sirijske krize.
Prema prethodnim izvještajima, nakon izbijanja sirijske krize 2011. godine, Arapska liga je suspendovala članstvo Sirije, a mnoge zemlje na Bliskom istoku zatvorile su svoje ambasade u Siriji. Posljednjih godina, zemlje u regionu postepeno su nastojale normalizovati svoje odnose sa Sirijom. Zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta i Libana pozvale su na obnavljanje članstva Sirije, a mnoge zemlje su ponovo otvorile svoje ambasade u Siriji ili granične prelaze sa Sirijom.
Egipat razmatra korištenje lokalne valute za poravnanje trgovine s Kinom
Dana 29. aprila, Reuters je izvijestio da je egipatski ministar opskrbe Ali Moselhy izjavio da Egipat razmatra korištenje lokalnih valuta svojih partnera u trgovini robom poput Kine, Indije i Rusije kako bi smanjio potražnju za američkim dolarom.
„Veoma, veoma, veoma ozbiljno razmatramo pokušaj uvoza iz drugih zemalja i odobravanje lokalne valute i egipatske funte“, rekao je Moselhy. „To se još nije dogodilo, ali je to dugo putovanje i ostvarili smo napredak, bilo da se radi o Kini, Indiji ili Rusiji, ali još nismo postigli nikakve sporazume.“
Posljednjih mjeseci, kako globalni trgovci naftom nastoje plaćati valutama koje nisu američki dolar, dominantna pozicija američkog dolara koja je trajala nekoliko decenija dovedena je u pitanje. Ovaj pomak je uzrokovan zapadnim sankcijama protiv Rusije i nedostatkom američkog dolara u zemljama poput Egipta.
Kao jedan od najvećih kupaca osnovnih roba, Egipat je pogođen deviznom krizom, što je dovelo do pada kursa egipatske funte u odnosu na američki dolar za skoro 50%, što je ograničilo uvoz i podiglo ukupnu stopu inflacije u Egiptu na 32,7% u martu, što je blizu historijskog maksimuma.
Vrijeme objave: 10. maj 2023.