vijesti

Samit G7 u Hirošimi najavio nove sankcije Rusiji

19. maj 2023.

U značajnom razvoju događaja, lideri zemalja Grupe sedam (G7) su tokom samita u Hirošimi objavili svoj dogovor o uvođenju novih sankcija Rusiji, čime će se osigurati da Ukrajina dobije potrebnu budžetsku podršku između 2023. i početka 2024. godine.

Već krajem aprila, strani mediji su otkrili razmatranja G7 o „gotovo potpunoj zabrani izvoza u Rusiju“.

Obraćajući se ovom pitanju, lideri G7 izjavili su da će nove mjere "spriječiti Rusiju da pristupi tehnologijama, industrijskoj opremi i uslugama zemalja G7 koje podržavaju njenu ratnu mašineriju". Ove sankcije uključuju ograničenja izvoza artikala koji se smatraju ključnim za sukob i usmjerene su na subjekte optužene za pomaganje u transportu zaliha do linija fronta. Ruska "Komsomolskaja pravda" je u to vrijeme izvijestila da je Dmitrij Peskov, sekretar za štampu ruskog predsjednika, rekao: "Svjesni smo da Sjedinjene Države i Evropska unija aktivno razmatraju nove sankcije. Vjerujemo da će ove dodatne mjere sigurno uticati na globalnu ekonomiju i dodatno povećati rizike od globalne ekonomske krize."

Nadalje, ranije 19., Sjedinjene Američke Države i druge zemlje članice već su najavile svoje nove mjere sankcija protiv Rusije.

Zabrana uključuje dijamante, aluminij, bakar i nikl!

Britanska vlada je 19. izdala saopštenje u kojem proglašava primjenu novih sankcija protiv Rusije. U saopštenju se navodi da su ove sankcije usmjerene na 86 pojedinaca i subjekata, uključujući velike ruske energetske i kompanije za transport oružja. Britanski premijer, g. Sunak, prethodno je najavio zabrane uvoza dijamanata, bakra, aluminija i nikla iz Rusije.

Procjenjuje se da ruska trgovina dijamantima godišnje iznosi 4-5 milijardi dolara, što Kremlju osigurava ključne poreske prihode. Navodno je Belgija, članica EU, jedan od najvećih kupaca ruskih dijamanata, uz Indiju i Ujedinjene Arapske Emirate. Sjedinjene Američke Države, u međuvremenu, služe kao primarno tržište za obrađene dijamantske proizvode. 19. septembra, kako je izvijestila web stranica "Rossiyskaya Gazeta", Ministarstvo trgovine SAD-a zabranilo je izvoz određenih telefona, snimača glasa, mikrofona i kućanskih aparata u Rusiju. Na web stranici Ministarstva trgovine objavljena je lista od preko 1.200 roba čiji je izvoz u Rusiju i Bjelorusiju ograničen.

Lista ograničene robe uključuje protočne ili akumulacijske bojlere, električne pegle, mikrovalne pećnice, električne čajnike, električne aparate za kafu i tostere. Pored toga, zabranjena je isporuka žičanih telefona, bežičnih telefona, snimača glasa i drugih uređaja Rusiji. Jaroslav Kabakov, direktor strateškog razvoja u ruskoj investicijskoj grupi Finam, prokomentarisao je: „Sankcije koje EU i Sjedinjene Američke Države uvode Rusiji smanjit će uvoz i izvoz. Osjetit ćemo ozbiljne posljedice u roku od 3 do 5 godina.“ Dalje je izjavio da su zemlje G7 razvile dugoročni plan za vršenje pritiska na rusku vladu.

Nadalje, kako je objavljeno, 69 ruskih kompanija, jedna armenska kompanija i jedna kirgistanska kompanija podvrgnute su novim sankcijama. Ministarstvo trgovine SAD-a izjavilo je da su sankcije usmjerene na ruski vojno-industrijski kompleks i izvozni potencijal Rusije i Bjelorusije. Lista sankcija uključuje fabrike za popravku aviona, fabrike automobila, brodogradilišta, inženjerske centre i odbrambene kompanije. Putinov odgovor: Što se Rusija suočava s više sankcija i kleveta, to postaje ujedinjenija.

Prema izvještaju novinske agencije TASS, rusko Ministarstvo vanjskih poslova izdalo je 19. saopštenje kao odgovor na novu rundu sankcija. Spomenuli su da Rusija radi na jačanju svog ekonomskog suvereniteta i smanjenju ovisnosti o stranim tržištima i tehnologiji. U saopštenju je naglašena potreba za razvojem supstitucije uvoza i proširenjem ekonomske saradnje sa zemljama partnerima, koje su spremne na obostrano korisnu saradnju bez pokušaja vršenja političkog pritiska.

Nova runda sankcija nesumnjivo je zaoštrila geopolitičku situaciju, s potencijalno dalekosežnim posljedicama po globalnu ekonomiju i političke odnose. Dugoročni efekti ovih mjera ostaju neizvjesni, što postavlja pitanja o njihovoj efikasnosti i potencijalu za daljnju eskalaciju. Svijet sa zadržanim dahom prati razvoj situacije.