vijesti

Izvoz iz Kine u aprilu porastao je za 8,5% u odnosu na prethodnu godinu, izraženo u američkim dolarima, što je iznad očekivanja.

U utorak, 9. maja, Glavna uprava carina objavila je podatke koji pokazuju da je ukupni uvoz i izvoz Kine u aprilu dostigao 500,63 milijarde dolara, što predstavlja povećanje od 1,1%. Konkretno, izvoz je iznosio 295,42 milijarde dolara, što je porast od 8,5%, dok je uvoz dostigao 205,21 milijardu dolara, što predstavlja pad od 7,9%. Posljedično, trgovinski suficit se povećao za 82,3%, dostigavši ​​90,21 milijardu dolara.

Što se tiče kineskih juana, kineski uvoz i izvoz u aprilu iznosili su ukupno 3,43 biliona jena, što predstavlja povećanje od 8,9%. Izvoz je iznosio 2,02 biliona jena, uz rast od 16,8%, dok je uvoz iznosio 1,41 bilion jena, uz pad od 0,8%. Posljedično, trgovinski suficit se povećao za 96,5%, dostigavši ​​618,44 milijarde jena.

Finansijski analitičari sugerišu da se nastavak pozitivnog međugodišnjeg rasta izvoza u aprilu može pripisati efektu niske baze.

Tokom aprila 2022. godine, Šangaj i druga područja doživjela su vrhunac slučajeva COVID-19, što je rezultiralo značajno nižom izvoznom bazom. Ovaj efekat niske baze prvenstveno je doprinio pozitivnom međugodišnjem rastu izvoza u aprilu. Međutim, mjesečna stopa rasta izvoza od 6,4% bila je znatno niža od normalnog sezonskog nivoa fluktuacija, što ukazuje na relativno slab stvarni izvozni zamah za taj mjesec, što je u skladu s globalnim trendom usporavanja trgovine.

Analizirajući ključne robe, izvoz automobila i brodova odigrao je značajnu ulogu u pokretanju rezultata vanjske trgovine u aprilu. Na osnovu proračuna u kineskim juanima, vrijednost izvoza automobila (uključujući šasije) zabilježila je međugodišnji rast od 195,7%, dok je izvoz brodova porastao za 79,2%.

Što se tiče trgovinskih partnera, broj zemalja i regija koje su zabilježile pad kumulativnog rasta vrijednosti trgovine na godišnjem nivou u periodu od januara do aprila smanjio se na pet, u poređenju s prethodnim mjesecom, uz smanjenje stope pada.

Izvoz u ASEAN i Evropsku uniju pokazuje rast, dok izvoz u Sjedinjene Američke Države i Japan opada.

Prema carinskim podacima, u aprilu je, među tri najveća izvozna tržišta, kineski izvoz u ASEAN porastao za 4,5% u odnosu na prethodnu godinu izraženo u američkim dolarima, izvoz u Evropsku uniju povećao se za 3,9%, dok je izvoz u Sjedinjene Američke Države opao za 6,5%.

Tokom prva četiri mjeseca godine, ASEAN je ostao najveći trgovinski partner Kine, s bilateralnom trgovinom koja je dostigla 2,09 biliona jena, što predstavlja rast od 13,9% i čini 15,7% ukupne vrijednosti kineske vanjske trgovine. Konkretno, izvoz u ASEAN iznosio je 1,27 biliona jena, što predstavlja rast od 24,1%, dok je uvoz iz ASEAN-a dostigao 820,03 milijarde jena, što je rast od 1,1%. Posljedično, trgovinski suficit s ASEAN-om porastao je za 111,4%, dostigavši ​​451,55 milijardi jena.

Evropska unija je drugi najveći trgovinski partner Kine, s bilateralnom trgovinom koja je dostigla 1,8 biliona jena, uz rast od 4,2% i udio od 13,5%. Konkretno, izvoz u Evropsku uniju iznosio je 1,17 biliona jena, uz rast od 3,2%, dok je uvoz iz Evropske unije dostigao 631,35 milijardi jena, uz rast od 5,9%. Posljedično, trgovinski suficit s Evropskom unijom povećao se za 0,3%, dostigavši ​​541,46 milijardi jena.

„ASEAN i dalje ostaje najveći trgovinski partner Kine, a širenje na ASEAN i druga tržišta u razvoju pruža veću otpornost kineskom izvozu.“ Analitičari vjeruju da kinesko-evropski ekonomski i trgovinski odnosi pokazuju pozitivan trend, što trgovinske odnose ASEAN-a čini čvrstom podrškom za vanjsku trgovinu, što ukazuje na potencijalni budući rast.

Značajno je da je kineski izvoz u Rusiju u aprilu doživio značajan međugodišnji porast od 153,1%, što je dva uzastopna mjeseca trocifrenog rasta. Analitičari smatraju da je to uglavnom zbog preusmjeravanja uvoza iz Evrope i drugih regija u Kinu zbog pojačanih međunarodnih sankcija.

Međutim, analitičari upozoravaju da, iako je kineska vanjska trgovina nedavno pokazala neočekivani rast, to se vjerovatno pripisuje obradi zaostalih narudžbi iz četvrtog kvartala prethodne godine. S obzirom na nedavni značajan pad izvoza iz susjednih zemalja poput Južne Koreje i Vijetnama, ukupna globalna situacija s vanjskom potražnjom ostaje izazovna, što ukazuje na to da se kineska vanjska trgovina i dalje suočava s ozbiljnim izazovima.

Porast izvoza automobila i brodova

Među ključnim izvoznim robama, izraženo u američkim dolarima, vrijednost izvoza automobila (uključujući šasije) porasla je za 195,7% u aprilu, dok je izvoz brodova porastao za 79,2%. Osim toga, izvoz sanduka, torbi i sličnih kontejnera zabilježio je rast od 36,8%.

Tržište je široko primijetilo da je izvoz automobila zadržao brzu stopu rasta u aprilu. Podaci pokazuju da je od januara do aprila vrijednost izvoza automobila (uključujući šasije) porasla za 120,3% u odnosu na prethodnu godinu. Prema proračunima institucija, vrijednost izvoza automobila (uključujući šasije) porasla je za 195,7% u odnosu na prethodnu godinu u aprilu.

Trenutno, industrija ostaje optimistična u pogledu izgleda za izvoz automobila iz Kine. Kinesko udruženje proizvođača automobila predviđa da će domaći izvoz automobila ove godine dostići 4 miliona vozila. Nadalje, neki analitičari vjeruju da će Kina vjerovatno prestići Japan i postati najveći svjetski izvoznik automobila ove godine.

Cui Dongshu, generalni sekretar Zajedničke konferencije o nacionalnim informacijama o tržištu putničkih vozila, izjavio je da je kinesko tržište izvoza automobila pokazalo snažan rast u protekle dvije godine. Rast izvoza uglavnom je potaknut porastom izvoza vozila na nove energetske pogone, koja su zabilježila značajan rast i u obimu izvoza i u prosječnoj cijeni.

„Na osnovu praćenja izvoza kineskih automobila na prekomorska tržišta u 2023. godini, izvoz u velike zemlje pokazao je snažan rast. Iako je izvoz na južnu hemisferu opao, izvoz u razvijene zemlje pokazao je visokokvalitetan rast, što ukazuje na ukupne pozitivne rezultate izvoza automobila.“

Sjedinjene Američke Države su treći najveći trgovinski partner Kine, s bilateralnom trgovinom koja je dostigla 1,5 biliona jena, što je pad od 4,2% i čini 11,2%. Konkretno, izvoz u Sjedinjene Američke Države iznosio je 1,09 biliona jena, što je pad od 7,5%, dok je uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država dostigao 410,06 milijardi jena, što je porast od 5,8%. Posljedično, trgovinski suficit sa Sjedinjenim Američkim Državama smanjio se za 14,1%, dostigavši ​​676,89 milijardi jena. U američkim dolarima, kineski izvoz u Sjedinjene Američke Države opao je za 6,5% u aprilu, dok je uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država opao za 3,1%.

Japan je četvrti najveći trgovinski partner Kine, s bilateralnom trgovinom koja je dostigla 731,66 milijardi jena, što je pad od 2,6% i čini 5,5%. Konkretno, izvoz u Japan iznosio je 375,24 milijarde jena, što je porast od 8,7%, dok je uvoz iz Japana dostigao 356,42 milijarde jena, što je pad od 12,1%. Shodno tome, trgovinski suficit s Japanom iznosio je 18,82 milijarde jena, u poređenju s trgovinskim deficitom od 60,44 milijarde jena u istom periodu prošle godine.

Tokom istog perioda, ukupni uvoz i izvoz Kine sa zemljama duž inicijative "Pojas i put" (BRI) dostigao je 4,61 biliona jena, što je porast od 16%. Među njima, izvoz je iznosio 2,76 biliona jena, što je porast od 26%, dok je uvoz dostigao 1,85 biliona jena, što je porast od 3,8%. Konkretno, trgovina sa zemljama Centralne Azije, poput Kazahstana, i zemljama Zapadne Azije i Sjeverne Afrike, poput Saudijske Arabije, porasla je za 37,4% odnosno 9,6%.

Cui Dongshu je dalje objasnio da trenutno postoji značajna potražnja za vozilima na novi energetski pogon u Evropi, što pruža odlične izvozne mogućnosti za Kinu. Međutim, treba napomenuti da je izvozno tržište za domaće kineske brendove na novi energetski pogon podložno značajnim fluktuacijama.

U međuvremenu, izvoz litijumskih baterija i solarnih panela nastavio je brzo rasti u aprilu, što odražava promotivni efekat transformacije i modernizacije kineske prerađivačke industrije na izvoz.